Poznavanje slatkovodnih vrsta riba
Moderator:Masterbih
Oćito da sam se ja zaletio. Zdravko je napisao glavoć, a ja instiktivno potražio i našao u knjizi "Sva riba Jadranskog mora" indentićnu sliku ribe. Sad kad je Holcer napisao "slatkovodna",vidim da nešto ne štima. Morat ću potražiti svoje stare knjige koje su na tavanu i pronaći koja je to slatkovodna riba.
Izvinjavam se svojom brzopletosti i davanja krivih podataka. Nije bilo namjerno.
Izvinjavam se svojom brzopletosti i davanja krivih podataka. Nije bilo namjerno.
Last edited by GogoRush on 15 Jun 2012, 06:12, edited 1 time in total.
Re: poznavanje
kolega Gogo nista ti nisi pogresio jer glavoc odavno ne naseljava samo morske vode vec su se neke podvrste lepo adaptirale i u slatkovodnim ali da ne prepricavam evo jednog teksta iz magazina Spin & Flu koji je objavljen na stranicama foruma Vukovi sa Dunava
http://vukovisadunava.com/ihtiologija/g ... gobius-sp-" onclick="window.open(this.href);return false;)/
http://vukovisadunava.com/ihtiologija/g ... gobius-sp-" onclick="window.open(this.href);return false;)/
Nisi izgubio kad te pobede,vec kad odustanes
Re: poznavanje
cisto sam pitao nisam prepotentan smatram da nije lose da se zna sta si upecao izvinjavam se svima
Poslednja si moja sinagoga moj si Petrovgrad i Rim
Sa tobom mogu i bez boga, bez tebe ne mogu ni s njim.....
Sa tobom mogu i bez boga, bez tebe ne mogu ni s njim.....
Re: poznavanje
Ma Kirka ok je, pitanje na mjestu skroz.
Kod nas u rijeci Bosni se pojavilo izuzetno mnogo glavoca sto nikako nije dobro
slican problem je bio u HR prije 3-4 godine, a evo i jednog teksta:
Vukovarski ribiči u posljednje su vrijeme suočeni s vrlo agresivnim ribicama, poznatijima kao glavoči, koje su došle čak iz Crnog mora i postale prijetnja hranidbenom lancu na Dunavu i njegovim obalama. Na vukovarskom području glavoči su se masovno pojavili prije nekoliko godina, a ribiči tvrde kako su im u posljednje vrijeme rastjerali svu bijelu ribu, prijetnja su i gnijezdima štuke i smuđa, jer im jedu riblju mlađ, te su doslovno “izgurali” galebove s dunavskih voda.
- Galebovi se hrane bijelom ribom, a glavoči uglavnom takvu ribu rastjeraju, pa su ptice primorane hranu tražiti na njivama. Doista je postalo začuđujuće vidjeti galebove, kojima su glavoči očito žilavi i tvrdi i nisu im jestivi, kako na izoranoj slavonskoj zemlji traže hranu - priča vukovarski ribič Antun Turk. Dodaje i kako je sabljara, male bijele ribe koju je koristio kao mamac, nestalo dolaskom agresivnih glavoča, no upozorava da više na Dunavu nema ni deverike, kesege, babuške, pa ni drugih uobičajenih vrsta.
Oduzimaju hranu ribama
Stručnjaci, pak, tvrde kako su se u Dunavu uz tzv. Keslerova glavoča kojeg sve češće susreću Vukovarci i koji se od Crnog mora proširio uzvodno, pojavili riječni i glavoč okrugljak kao mnogo češće vrste. Sve tri vrste mogu se naći i u Savi i Dravi, odnosno na njihovu dnu, a riječni glavoči nađeni su u Kupi i Muri. Hrane se beskralješnjacima, a samo vrlo veliki primjerci jedu druge ribice. No, zabrinjava najviše činjenica da oduzimaju hranu domaćim vrstama riba, čiji broj bi se zbog toga mogao drastično smanjiti.
Agresivna riba iz Crnog mora širi se Dunavom
- Ljudi ne znaju razliku i za njih su to sve “peševi”, no peš živi samo u planinskim bistrim i hladnim potocima. Glavoči se, pak, šire naseljavanjem novih uzvodnih staništa, a dijelom ih prenosi i čovjek u balastnim vodama riječnih brodova. Moguće je i da se jajašca zalijepe za čamce i brodove ili se glavoči izmrijeste u šupljinama na brodu, pa ih brod odnese stotinama kilometara daleko, čak u srce Europe, da se izlegu - pojasnio je Dušan Jelić iz Hrvatskog društva za biološka istraživanja, zaključujući kako su migracije tih ribica vrlo zanimljiva tema ne samo za lokalne ribiče nego i za znanstvenike.
Prijetnja prirodnoj ravnoteži
Glavoči kao vrsta koja se proširila izvan svoga originalnog mjesta rasprostranjenja postali su ozbiljna prijetnja prirodnoj ravnoteži jer zbog svoje brojnosti i agresivnosti konkuriraju drugim vrstama u pronalasku hrane, ali i staništa za život i razmnožavanje, upozoravaju biolozi. Vrlo su česti u lukama, pa je širenju glavoča uvelike pomoglo utvrđivanje riječnih obala i gradnja pristaništa. Do sada je u Hrvatskoj evidentirano šest slatkovodnih i 20-ak morskih vrsta glavoča.
Kod nas u rijeci Bosni se pojavilo izuzetno mnogo glavoca sto nikako nije dobro
slican problem je bio u HR prije 3-4 godine, a evo i jednog teksta:
Vukovarski ribiči u posljednje su vrijeme suočeni s vrlo agresivnim ribicama, poznatijima kao glavoči, koje su došle čak iz Crnog mora i postale prijetnja hranidbenom lancu na Dunavu i njegovim obalama. Na vukovarskom području glavoči su se masovno pojavili prije nekoliko godina, a ribiči tvrde kako su im u posljednje vrijeme rastjerali svu bijelu ribu, prijetnja su i gnijezdima štuke i smuđa, jer im jedu riblju mlađ, te su doslovno “izgurali” galebove s dunavskih voda.
- Galebovi se hrane bijelom ribom, a glavoči uglavnom takvu ribu rastjeraju, pa su ptice primorane hranu tražiti na njivama. Doista je postalo začuđujuće vidjeti galebove, kojima su glavoči očito žilavi i tvrdi i nisu im jestivi, kako na izoranoj slavonskoj zemlji traže hranu - priča vukovarski ribič Antun Turk. Dodaje i kako je sabljara, male bijele ribe koju je koristio kao mamac, nestalo dolaskom agresivnih glavoča, no upozorava da više na Dunavu nema ni deverike, kesege, babuške, pa ni drugih uobičajenih vrsta.
Oduzimaju hranu ribama
Stručnjaci, pak, tvrde kako su se u Dunavu uz tzv. Keslerova glavoča kojeg sve češće susreću Vukovarci i koji se od Crnog mora proširio uzvodno, pojavili riječni i glavoč okrugljak kao mnogo češće vrste. Sve tri vrste mogu se naći i u Savi i Dravi, odnosno na njihovu dnu, a riječni glavoči nađeni su u Kupi i Muri. Hrane se beskralješnjacima, a samo vrlo veliki primjerci jedu druge ribice. No, zabrinjava najviše činjenica da oduzimaju hranu domaćim vrstama riba, čiji broj bi se zbog toga mogao drastično smanjiti.
Agresivna riba iz Crnog mora širi se Dunavom
- Ljudi ne znaju razliku i za njih su to sve “peševi”, no peš živi samo u planinskim bistrim i hladnim potocima. Glavoči se, pak, šire naseljavanjem novih uzvodnih staništa, a dijelom ih prenosi i čovjek u balastnim vodama riječnih brodova. Moguće je i da se jajašca zalijepe za čamce i brodove ili se glavoči izmrijeste u šupljinama na brodu, pa ih brod odnese stotinama kilometara daleko, čak u srce Europe, da se izlegu - pojasnio je Dušan Jelić iz Hrvatskog društva za biološka istraživanja, zaključujući kako su migracije tih ribica vrlo zanimljiva tema ne samo za lokalne ribiče nego i za znanstvenike.
Prijetnja prirodnoj ravnoteži
Glavoči kao vrsta koja se proširila izvan svoga originalnog mjesta rasprostranjenja postali su ozbiljna prijetnja prirodnoj ravnoteži jer zbog svoje brojnosti i agresivnosti konkuriraju drugim vrstama u pronalasku hrane, ali i staništa za život i razmnožavanje, upozoravaju biolozi. Vrlo su česti u lukama, pa je širenju glavoča uvelike pomoglo utvrđivanje riječnih obala i gradnja pristaništa. Do sada je u Hrvatskoj evidentirano šest slatkovodnih i 20-ak morskih vrsta glavoča.
Re: Poznavanje slatkovodnih vrsta riba
Katastrofa...
Rijedak je zabacaj na crvica a da se taj djavo nije
nasao na udici...
Kod mene na Savi se prilicno namnozio...
Rijedak je zabacaj na crvica a da se taj djavo nije
nasao na udici...
Kod mene na Savi se prilicno namnozio...
...Nije lako biti budala... Takav se moras roditi...
Destinations Point
Destinations Point
Re: Poznavanje slatkovodnih vrsta riba
U predhodnom postu sam pobrkao lončiće pa sam napisao o morskoj ribi glavoć, jer je bilo pisanja o morskom ribolovu pa sam s e i ja prebacio na njega i tražio sličnu ribu sa slike.Masterbih wrote:Evo ja i Djole tokom fiderisanja na rijeci Bosni.
Sad kad pišete da je to slatkovodna riba iz rijeke Bosne mogu sa sigurnošču napisati da je to riba po imenu "OBIČNI PEŠ". O običnom pešu sam našao i sliku u knjizi Veljka Klašterka "Sportski ribolov na rijekama i jezerima". Autor knjige V.K. o pešu je napisao: "Tijelo mu je golo i valjkasto. Gubica mu je tupa a glava velika i spljoštena, sa širokim ustima. Tijelo mu je sluzavo, sivo, spjegama, a trbuh sivobijel. Peraja su mu također pjegasta. ima velike lepezaste prsne peraje i dvodjelnu dugu leđnu peraju od koje je prva bodljikasta.
Izraste do 12 cm. Na trbušnoj peraji nema pjega. Peš je riba visinskih voda brzog toka i kamenog dna. Živi ispod krupnijeg kamenja a noću izlazi i traži hranu." itd....
Re: Poznavanje slatkovodnih vrsta riba
Vecina ribolovaca sa npr. Dunava glavoce (ima ih veliki broj vrsta) naziva pes, sto i nije daleko od istine, ali i nemoze biti nikako pravi pes jer on zivi u strogo visinskim vodama.
Interesantno je da su se ove ribice pojavile i u ravnicarskim rijekama, ali literatura je i ranije kazivala da mogu zivjeti (prilagoditi se) od najnize do pastrmskih voda.
Glavoči (Gobiidae) su ogromna skupina riba (preko 1800 vrsta), pretezno morskih, ali ima i veliki broj onih koji zive u slatkim vodama koje migriraju pretezno u Dunav pa se sire dalje.
U mnogim nasim rijekama od prije par godina su se pojavile neke sorte (Pes/Glavoc) i jako su napasne.
Interesantno je da su se ove ribice pojavile i u ravnicarskim rijekama, ali literatura je i ranije kazivala da mogu zivjeti (prilagoditi se) od najnize do pastrmskih voda.
Glavoči (Gobiidae) su ogromna skupina riba (preko 1800 vrsta), pretezno morskih, ali ima i veliki broj onih koji zive u slatkim vodama koje migriraju pretezno u Dunav pa se sire dalje.
U mnogim nasim rijekama od prije par godina su se pojavile neke sorte (Pes/Glavoc) i jako su napasne.
Re: Poznavanje slatkovodnih vrsta riba
Juce sam ih na feeder uhvatio sigurno 40 komada raznih velicina,
cim hranilica dotakne dno on uzima....
cim hranilica dotakne dno on uzima....
...Nije lako biti budala... Takav se moras roditi...
Destinations Point
Destinations Point