Pozdrav tomoZG,
Pricamo o jezerima, strujanje u rijeci je posebna prica, a ovdje je tema vjetar.
Na jezerima je ova pojava itekako cesta, a pogotovo je izrazena na dubljim jezerima gdje uzrok ne mora biti nikakva prepreka itd. vec voda sama od sebe (ponekad i brze) ide unazad, tj. proizvodi kontrastrujanje.
Govorit cu generalno, a uzrok moze biti mnogo faktora kao sto su: Vjetar, razne podvodne prepreke (sprud, obala itd.), gustoca vode, temperatura vode, podvodni izvori koji utjecu u jezero, smjer podvodnih voda, fiziolosko djelovanje plinova, parcijalni pritisak/tlak itd.
Detaljnije cu prikazati na primjerima i slikama u nastavku.
Za nas ribolovce je pogotovo zanimljiva termicka stratifikacija iliti temperaturna slojevitost, ali ona nije zastupljena na svim jezerima jer na nju utice termicka kvalifikacija jezera.
Kad bi znali koliko je vazno strujanje ili kontrastrujanje pod vodom, mnogo ribolovaca bi izmjenilo neke stereotipe, ali to je opet druga tema.
Na tu temu mogu samo reci, da ako nema kontrastrujanja, nema ni zivota = produktivnog dna ili cak dobrog spota u nasoj primarnoj temi.
Termo/hidro dinamicka svojstva i djelovanje je takodje od velike vaznosti (eksperti za zig-rig pogotovo znaju).
Ovaj fenomen je posebno izrazen tokom proljeca i ljeta, a tokom jeseni i zime se dogadja nesto slicno samo nije striktno prouzrokovano temperaturom zraka i vjetrom kako je to (vecinom) u prvom slucaju.
U jezerima postoje razlicite vrijednosti sto nisu strikno vezane za velicinu jezera, nadmorsku visinu itd. vec uveliko ovisi i od lokalnih fizicko/geografskih uslova te uticaja prirode, a pogotovo vjetra i temperature zraka, tj. (generalno) samog toplotnog bilansa jezera.
Vertikalna podjela
Strucni naziv je toplotna ili temperaturna stratifikacija, a dijeli se na tri sloja: Epilimnion, Metalimnion i Hipolimnion.
Epilimnion je sloj vode koji je izlozen direktnom uticaju atmosfere, te se priblizno jednako brzo zagrije ili ohladi.
Debljina ovog sloja moze ponekad biti i do 20 metara, ali to je rijetkost.
Preko epilimniona jezero bukvalno razmjenjuje tvari i energiju s okolisem.
Metalimnion je prijelazni sloj vode u kojem se temperatura vode moze jako brzo izmjeniti.
Upravo ovaj sloj utice na zivot u jezeru i sprecava direktan dodir sa atmosferom.
Razlicite je debljine i na razlicitim dubinama, a moze i u potpunosti nedostajati, tj. da ga nema.
Takodje treba imati na umu da ovaj sloj zbog naglih promjena temperature (u kratkom vremenskom periodu) moze dovesti i do temperaturnog soka.
U ovom sloju je po nepisanom pravilu temperatura vode niza za 10-15C° od povrsinskog epilimniona, ali u ljetnjem periodu sto dosta kolega ribolovaca zna pobrkati.
Ovaj sloj direktno utice ne samo na temperaturu i gustinu vode vec i na karakteristike kao sto su providnosti, boja i hemijske osobine.
Hipolimnion je najdublji sloj vode u jezeru u kojem temperatura voda "blago" opada prema dnu.
U ovom sloju je niza temperatura, ali je ona pretezno ujednacena.
Kontrastrujanje unutar temperaturne stratifikacije
Siguran sam da vec sad mozete pretpostaviti u kojem ce se sloju desiti najvece promjene, a one mogu biti tanka nit izmedju uspjeha i neuspjeha.
Srednji sloj je teoretski veoma zanimljiv, ali stari lisci kazu jedan od naj NE produktivnijih u odredjenim trenutcima, medjutim njegove ivice (gornja i donja) mogu biti od presudnog znacaja za ribolov zivota ili tropu, ovaj dio se naziva famozna Termoklina.
Polozaj metalimniona, a samim tim i termokline se drasticno mjenja i u zavisnosti od promjene intenziteta suncevog toplotnog zracenja na gornjoj povrsini jezera, talasanja vode-potiskivanja od povrsine ka dnu, denivelacije nivoa podzemnih voda, te same denivelacije jezerskog nivoa.
Slika ispod:
Primjer jednog kontrastrujanja u metalimnionu prouzrokovan strujanjem vjetra u epilimnionu, a kontrastrujanje nastaje odbijanjem od obalu sto ne mora biti pravilo (navedeno gore u generalnim razlozima).
Slika ispod:
Drugi primjer koji se pretezno desava u plicim dijelovima jezera, ali isto tako i na velikim dubinama, a veoma vazno je napomenuti da se ovakav slucaj moze desiti i na potpuno otvorenoj vodi i tako napraviti trenutni potencijalni spot.
Riba moze doci iz vise razloga kao sto su npr. podizanje taloga hrane, otkrivanje prirodne hrane na dnu, hladjenje vode prouzrokovano mijesanjem iz donjeg sloja, zagrijavanje vode itd.
Vazno je znati da postoje i interesantne podjele vodenih masa u povrsinskom sloju jezera, tj. odredjeni dijelovi na vodi sa pravilom da je u:
1. Proljece temperatura vode u plicim dijelovima toplija, za razliku od povrsinskog sloja vode na otvorenom i iznad dubljih dijelova gdje je hladnija.
2. Jesen i poocetkom Zime (na vecim ili dubljim jezerima) je suprotno stanje, tj. tad je iznad plicih dijelova hladnija, dok je iznad njegovih dubljih centralnih dijelova toplija.
Ispod na slici jos jedan fenomen koji je itekako zanimljiv za nas ribolovce i nasa (ajmo reci) plitka jezera do 4 metra.
Na slici ispod vidimo kontrastrujanje na otvorenoj vodi prouzrokovano sprudom.
Vazno je napomenuti da se ovakvo kontrastrujanje moze desiti i prirodno bez spruda! (Procitati gore generalne razloge)
Upravo ovaj primjer je veoma opasan za nase vode kojima je prosjecna dubina izmedju 1,5 i 4 metra.
Moje nepisano pravilo je da kad krene vjetar, tad i ja krecem aktivno sa indijancem (stap tragac) da pretrazujem teren, tad mi je na dlaci pretezno samo mamac, dipani mamac ili u kombinaciji sa pva mrezicom.
Ako sam prethodno markirao/sondirao teren, prve lokacije na koje zabacujem su ispred i iza spruda, a vjetar mi je smjer-orjentir.
Tacne lokacije pada sistema mogu bite i nasumice, ali i ovisno o prethodno markiranom terenu, jer gledajuci na kartu tacno znam na kojem dijelu (reonu) imam vecu sansu da riba locira i pokupi mamac.
Npr. mamac zabacen u mulj do pasa nema nikakav efekat (nadam se da razumijete o cemu pisem).
Evo ispod i primjera:
Ako se smijer vjetra mijenja, tako se i ja polagano prebacujem, tj. mijenjam lokacije (pretrazujem).
Ovo moze biti jako interesantno kad pecate na zig-rig, (primjer) da vam riba moze bolje raditi ulijevo npr. 15m u suprotnom smijeru od vjetra i od tacke na kojoj hranite.
Pretpostavljate, strujanje (vislji sloj) ili kontrastrujanje (nizi sloj).
Pravila nema, ali postoji ono da kad krene vjetar treba prvo u smjeru i kontrasmijeru vjetra probati zabaciti sistem sa istim duzinama predveza i locirati ribu, a nastaviti umjerenije hraniti istu tacku kao kad nije bilo vjetra.
Mogucnosti je mnogo za iskoristiti ovaj podatak kontrastrujanja..
Tomo, pisao bih ja to jos opsirnije (volim podijeliti informacije, iskustvo i znanje), ali vidim da sam crtkajuci i pisajuci ovo dooobro zasjeo
Za 4 sata moram ustati na posao, a trebao bih malo i odmoriti jer u Masterbih nema zabusavanja.
Ako nesto nije naj jasnije, slobodno pitaj..
Bistro!