Vetar kao cinilac uspeha ili neuspeha

[Beli 059]

Po raznim casopisima i video materijalima se vodi polemika koliko je vazno kretanje vetra za uspeh ili neuspeh u ribolovu ..pogotovo kada se radi o velikim i divljim vodama ..i naravno duzim kampanjama na njima.

Misljenja idu iz krajnosti u krajnost pa bih voleo da cujem i Vase misljenje i iskustvo o ovoj interesantnoj temi...

[LunaTic]

Veoma zanimljiva tema..
Mišljenja sam da vjetar ima veliki utjecaj na sam ishod ribolova pogotovo na velikim divljim vodama gdje nema mnogo riba..
Na jezeru gdje lovimo kolega i ja najviše ulova je donio zapadni vjetar.. Kasnije kroz markiranje šireg područja smo došli smo do spoznaje da je istočni dio jezera podosta dublji nego zapadni, te predpostavili da se riba kreče niz vjetar u potrazi za hranom, te tako prelazi i preko naše hrane..

[tomoZG]

Pozdrav.
Tema u kojoj nema pravog ,a ni krivog odgovora,a ne odnosi se samo na velike i divlje vode sa velikom ili malom populacijom ribe već općenito na sve vode jer vjetar puše i na malim i velikim vodama samo na velikim vodama su vodene struje puno jače pogotovo ako su potpomognute vjetrovima.Mišljenja sam da utjecaj vjetra je velik ne samo ne količinu ulova već i na samu taktiku ribolova jer puno stvari se mijenja kad je vjetar u igri,od same daljine na kojoj se lovi,preciznosti zabaca,prezentacije mamca, jer se voda zamuti podižu se čestice hrane i mulja sa dna i prezentacija nikako nemože bit ista kao kad je mirna voda.Hranilište koje je bilo formirano na jednom mjestu često se rasformira i od njega ostaje vrlo malo ,ponekad i ništa.Kod prihranjivanja treba uračunat na koju stranu vjetar i valovi nose uzet u obzir dubinu na kojoj se lovi ,sastav hrane sa kojom se prihranjuje i koliko je svemu tome potrebno da stigne na dno.Vrlo često i ono što sam prakticiram je da bacim malo prihrane par metara od obale da je mogu vidjet i polarizacijskim naočalama gledam kako se ponaša da bi otprilike pokušao zaključit gdje i kako prihranjivat.Teško je uzet vjetar kao zasebnu komponentu i tvrdit da ima ili nema nekog utjecaja ,naravno da ima ,ali to je čitav niz faktora koji se samo nadovezuju jedan na drugog.Već sam spomenuo da vjetar,odnosno valovi pod utjecajem vjetra podižu sa dna čestice hrane i mulja, voda se zamuti,počne se miješat,oplemenjuje se kisikom,signal hrane je posvuda,usljed svega toga riba je aktivnija i prati tijek i kretanje tih čestica koje obično bivaju nagurane u jednu stranu obale jezera i onda kažu "vjetar mi je odvuko svu ribu".Nije ju vjetar odvuko,nego je riba jednostavno nagonski krenula za hranom tako da ponekad nam ide na ruku ,a ponekad ne.Važno je samo vodit računa o nekim stvarima koje sam naveo i ukalkulirat ih sam čin ribolova i probat se maksimalno prilagodit situaciji,jer šta nam drugo preostaje i po vjetru se mora lovit...
Tema je uistinu opširna i zanimljiva i kolega Beli kad si postavio temu volio bi čuti i tvoje mišljenje o njoj,a i svih ostalih sudionika jer štošta se može saznat i naučit...

[Beli 059]

Ja licno u svom ribolovu izuzetno pratim kretanje vetra i obicno na vodama gde je on svakodnevan je bitan cinilac ribolova ..takodje i kompletna taktika ribolova se menja u odnosu na vode sa manje vetra .

Naravno vrlo je bitno pratiti najave vremena za period kada smo na kampanji ..ja obavezno pogledaam obalu i kakve su varijacij kretanja ribe ukoliko se javi jak vetar ..koji donosi kiseonik..hranu i naravno uravnotezava temperaturu vode.

Pogotovo volim pecati kada vetar duva u mene a ispred mene obala o koju se valovi lupaju i zaustavljaju praveci kiseonik donoseci cestice hrane prema meni....naravno na takvim vodama obavezno dva hranilista na dalje i blize ..kako bi se moglo odupreti jakom vetru a ujedno ribi ponuditi hranu i nesto blize obali gde je dostupnije plasirati svoj mamac...a naravno da se i pored obala zadrzava hrana koju je vetar doneo......

eto to su neke od stvari o ovome bih jos mnogo moglo ali da saslusamo jos kog kolegu ....

[Zoran Slavkovic]

I ja volim kad vetar duva u mene.Mnogo puta je to presudno na takmicenjima,cak sta vise odmah se i znaju favorit mesta,takva voda je Tresetiste Palic gde vetar ume da naduva ribu i podeli jezero kao da su dve drzave.Pola jezera peca odmah a pola nikako i tako do kraja takmicenja.Na takvim vodama nije presudan mamac vec sreca gde vetar duva.Licno sam doziveo i jedno i drugo iskustvo tako da ne treba sumnjati u boile nego biti svestan vetra..

[darko.glumac]

Zanimljiva tema, u potpunosti se slažem sa predhodnicima.U potpunosti se skažem sa Tomom u tome da ne odnosi vjetar ribu,ne , on odnosi hranu za kojoj riba putuje,kad mi vjetar dolazi sa strane,jako mi je teško izračunati koliko nosi hranu,a nekad ni nemogu izvoditi neka preticanja zbog susjednih ribolovaca, iz tih razloga i ja najviše volim kad vjetar piri u mene.Kao što Beli kaže - obavezno dva hranilišta .Moja su iskustva da sam uvijek , ali uvijek imao puno bolje rezultate kad je na ribolovu vjetar puhao u mene,nego kad je puhao bočno

[Masterbih]

Zanimljiva tema, ali vidim da niko nije spomenuo kontrastrujanje.
Naime, situaciju kada vjetar puse u jednom smjeru tad samo gornji dio ide u tom smjeru dok donji ide u kontrasmjeru.
Zavisi od vrste hrane (trenutno u vodi) i jos par elemenata kako ce riba reagovat na povrsinska ili donja strujanja.
Ponekad pojedina hrana brze tone riba je prati u donjem sloju, dok opet u nekim slucajevima se jednostavno pusta da je struja lagano nosi u gornjem sloju, a ono naj zanimljivije je da ponekad (pogotovo na jakom vjetru) riba ne mrda vec docekuje hranu nosenu strujom, ovaj slucaj se pretezno desava u donjem sloju.

Ovo vazi za pojedine dijelove godine jer temperatura vode i sadrzaj kiseonika znatno mijenja neka "nepisana" pravila.

[tomoZG]

Moram priznati da mi ovo kontrastrujanje nije baš najjasnije.Jel se to odnosi na rijeke ili na jezera.Ako se odnosi na jezera zanima me kako znaš da imaš kontrastrujanje u dubljim slojevima vode ???

[Masterbih]

Pozdrav tomoZG,
Pricamo o jezerima, strujanje u rijeci je posebna prica, a ovdje je tema vjetar.

Na jezerima je ova pojava itekako cesta, a pogotovo je izrazena na dubljim jezerima gdje uzrok ne mora biti nikakva prepreka itd. vec voda sama od sebe (ponekad i brze) ide unazad, tj. proizvodi kontrastrujanje.
Govorit cu generalno, a uzrok moze biti mnogo faktora kao sto su: Vjetar, razne podvodne prepreke (sprud, obala itd.), gustoca vode, temperatura vode, podvodni izvori koji utjecu u jezero, smjer podvodnih voda, fiziolosko djelovanje plinova, parcijalni pritisak/tlak itd.
Detaljnije cu prikazati na primjerima i slikama u nastavku.
Za nas ribolovce je pogotovo zanimljiva termicka stratifikacija iliti temperaturna slojevitost, ali ona nije zastupljena na svim jezerima jer na nju utice termicka kvalifikacija jezera.
Kad bi znali koliko je vazno strujanje ili kontrastrujanje pod vodom, mnogo ribolovaca bi izmjenilo neke stereotipe, ali to je opet druga tema.
Na tu temu mogu samo reci, da ako nema kontrastrujanja, nema ni zivota = produktivnog dna ili cak dobrog spota u nasoj primarnoj temi.
Termo/hidro dinamicka svojstva i djelovanje je takodje od velike vaznosti (eksperti za zig-rig pogotovo znaju).
Ovaj fenomen je posebno izrazen tokom proljeca i ljeta, a tokom jeseni i zime se dogadja nesto slicno samo nije striktno prouzrokovano temperaturom zraka i vjetrom kako je to (vecinom) u prvom slucaju.
U jezerima postoje razlicite vrijednosti sto nisu strikno vezane za velicinu jezera, nadmorsku visinu itd. vec uveliko ovisi i od lokalnih fizicko/geografskih uslova te uticaja prirode, a pogotovo vjetra i temperature zraka, tj. (generalno) samog toplotnog bilansa jezera.

Vertikalna podjela
Strucni naziv je toplotna ili temperaturna stratifikacija, a dijeli se na tri sloja: Epilimnion, Metalimnion i Hipolimnion.



Epilimnion je sloj vode koji je izlozen direktnom uticaju atmosfere, te se priblizno jednako brzo zagrije ili ohladi.
Debljina ovog sloja moze ponekad biti i do 20 metara, ali to je rijetkost.
Preko epilimniona jezero bukvalno razmjenjuje tvari i energiju s okolisem.

Metalimnion je prijelazni sloj vode u kojem se temperatura vode moze jako brzo izmjeniti.
Upravo ovaj sloj utice na zivot u jezeru i sprecava direktan dodir sa atmosferom.
Razlicite je debljine i na razlicitim dubinama, a moze i u potpunosti nedostajati, tj. da ga nema.
Takodje treba imati na umu da ovaj sloj zbog naglih promjena temperature (u kratkom vremenskom periodu) moze dovesti i do temperaturnog soka.
U ovom sloju je po nepisanom pravilu temperatura vode niza za 10-15C° od povrsinskog epilimniona, ali u ljetnjem periodu sto dosta kolega ribolovaca zna pobrkati.
Ovaj sloj direktno utice ne samo na temperaturu i gustinu vode vec i na karakteristike kao sto su providnosti, boja i hemijske osobine.

Hipolimnion je najdublji sloj vode u jezeru u kojem temperatura voda "blago" opada prema dnu.
U ovom sloju je niza temperatura, ali je ona pretezno ujednacena.

Kontrastrujanje unutar temperaturne stratifikacije
Siguran sam da vec sad mozete pretpostaviti u kojem ce se sloju desiti najvece promjene, a one mogu biti tanka nit izmedju uspjeha i neuspjeha.
Srednji sloj je teoretski veoma zanimljiv, ali stari lisci kazu jedan od naj NE produktivnijih u odredjenim trenutcima, medjutim njegove ivice (gornja i donja) mogu biti od presudnog znacaja za ribolov zivota ili tropu, ovaj dio se naziva famozna Termoklina.
Polozaj metalimniona, a samim tim i termokline se drasticno mjenja i u zavisnosti od promjene intenziteta suncevog toplotnog zracenja na gornjoj povrsini jezera, talasanja vode-potiskivanja od povrsine ka dnu, denivelacije nivoa podzemnih voda, te same denivelacije jezerskog nivoa.

Slika ispod:
Primjer jednog kontrastrujanja u metalimnionu prouzrokovan strujanjem vjetra u epilimnionu, a kontrastrujanje nastaje odbijanjem od obalu sto ne mora biti pravilo (navedeno gore u generalnim razlozima).



Slika ispod:
Drugi primjer koji se pretezno desava u plicim dijelovima jezera, ali isto tako i na velikim dubinama, a veoma vazno je napomenuti da se ovakav slucaj moze desiti i na potpuno otvorenoj vodi i tako napraviti trenutni potencijalni spot.
Riba moze doci iz vise razloga kao sto su npr. podizanje taloga hrane, otkrivanje prirodne hrane na dnu, hladjenje vode prouzrokovano mijesanjem iz donjeg sloja, zagrijavanje vode itd.



Vazno je znati da postoje i interesantne podjele vodenih masa u povrsinskom sloju jezera, tj. odredjeni dijelovi na vodi sa pravilom da je u:

1. Proljece temperatura vode u plicim dijelovima toplija, za razliku od povrsinskog sloja vode na otvorenom i iznad dubljih dijelova gdje je hladnija.
2. Jesen i poocetkom Zime (na vecim ili dubljim jezerima) je suprotno stanje, tj. tad je iznad plicih dijelova hladnija, dok je iznad njegovih dubljih centralnih dijelova toplija.

Ispod na slici jos jedan fenomen koji je itekako zanimljiv za nas ribolovce i nasa (ajmo reci) plitka jezera do 4 metra.
Na slici ispod vidimo kontrastrujanje na otvorenoj vodi prouzrokovano sprudom.
Vazno je napomenuti da se ovakvo kontrastrujanje moze desiti i prirodno bez spruda! (Procitati gore generalne razloge)



Upravo ovaj primjer je veoma opasan za nase vode kojima je prosjecna dubina izmedju 1,5 i 4 metra.
Moje nepisano pravilo je da kad krene vjetar, tad i ja krecem aktivno sa indijancem (stap tragac) da pretrazujem teren, tad mi je na dlaci pretezno samo mamac, dipani mamac ili u kombinaciji sa pva mrezicom.
Ako sam prethodno markirao/sondirao teren, prve lokacije na koje zabacujem su ispred i iza spruda, a vjetar mi je smjer-orjentir.
Tacne lokacije pada sistema mogu bite i nasumice, ali i ovisno o prethodno markiranom terenu, jer gledajuci na kartu tacno znam na kojem dijelu (reonu) imam vecu sansu da riba locira i pokupi mamac.
Npr. mamac zabacen u mulj do pasa nema nikakav efekat (nadam se da razumijete o cemu pisem).
Evo ispod i primjera:



Ako se smijer vjetra mijenja, tako se i ja polagano prebacujem, tj. mijenjam lokacije (pretrazujem).
Ovo moze biti jako interesantno kad pecate na zig-rig, (primjer) da vam riba moze bolje raditi ulijevo npr. 15m u suprotnom smijeru od vjetra i od tacke na kojoj hranite.
Pretpostavljate, strujanje (vislji sloj) ili kontrastrujanje (nizi sloj).
Pravila nema, ali postoji ono da kad krene vjetar treba prvo u smjeru i kontrasmijeru vjetra probati zabaciti sistem sa istim duzinama predveza i locirati ribu, a nastaviti umjerenije hraniti istu tacku kao kad nije bilo vjetra.
Mogucnosti je mnogo za iskoristiti ovaj podatak kontrastrujanja..
Tomo, pisao bih ja to jos opsirnije (volim podijeliti informacije, iskustvo i znanje), ali vidim da sam crtkajuci i pisajuci ovo dooobro zasjeo
Za 4 sata moram ustati na posao, a trebao bih malo i odmoriti jer u Masterbih nema zabusavanja.
Ako nesto nije naj jasnije, slobodno pitaj..
Bistro!

[Beli 059]

Ja cu zahvaliti na ovakvom objasnjenju jer je jako tesko bez strucne literature to ovako objasniti....slikamo stampamo i fasciklicaaa