Metionin i Lizin
Moderator:Masterbih
Ima li ko neka iskustva da podeli?
Nevolim kada mi neko stoji iza ledja dok pecam...
Re: Metionin i Lizin
a kazi mi druze sta bi hteo da postignes sa naknadnim dodavanjem lizina i metionina, imas neku zamisao ili samo ovako pitas 
Nisi izgubio kad te pobede,vec kad odustanes
Re: Metionin i Lizin
neznam ja pratim jednu temo na jednom forumu koja je pocela prije ne takao davno pa sam na prvi momenat pomislio samo da je prenesena tema sa tog foruma...
Re: Metionin i Lizin
Na kom forumu Del?pitam da vidim iskustva,ja licno od prosle godine koristim to i mogu reci da ima neke vajde,sigurno ima kolega koji ih koriste!
Nevolim kada mi neko stoji iza ledja dok pecam...
Re: Metionin i Lizin
mozda kao tema malo da je pretresemo ali sam misljenja da sa dodavanjem ne postizemo nista vise od toga da je bojla skuplja.Ali da cujemo i sta ostali misle
Nisi izgubio kad te pobede,vec kad odustanes
Re: Metionin i Lizin
i to imas kod mene u firmi gde radim da kupis,ja sam dobro prolazio sa dodavanjem metionin on je slatkast, a lizin imas i u sojinom grizu..
Re: Metionin i Lizin
Gresis,ima efekta...prosle godine negde u ovo vreme sam imao cast da upoznam Sharu Mrak Carpa i iz razgovora sa njim u vezi ciljanog lova velikih sarana predlozio mi je da probamo upotrebu tih specija,objasnio nacin i upotrebu i sta s time postizemo...cele sezone smo drugar i ja testirali,isti miks,hemija,promeri boila,spotovi u 30m ali s tim sto sam ja dodavao Metionin i Lizin...rezultat se osetio posle 3 nedelje hranjenja,kao sto je Shara i rekao,treba malo vremena,neuporedivo vise udaraca i riba na mojim stapovima 
Nevolim kada mi neko stoji iza ledja dok pecam...
Re: Metionin i Lizin
a izmedju ostalog Dragan ima u prodaji lizin i metionin.
Nisi izgubio kad te pobede,vec kad odustanes
Re: Metionin i Lizin
Ta dva pakovanja 1000rsd,kad to smutis imas celu sezonu da pecas tako da nije neka stavka 
Nevolim kada mi neko stoji iza ledja dok pecam...
Re: Metionin i Lizin
mozemo malo pricati i razemenuti iskustva ali nebi zeleo da to bude signal za neke nove,mlade ili neupucene sarandzije.I to signal tipa
,,ok zbrckacu odoka i onda dodam aminok. lizin i metionin i razbicu na vodi"
Danas se pouzdano zna da od 22 amino kiseline, njih 5 se smatraju kriticnim, dok se ostale obicno obezbeduju u dovoljnim kolicinama pri kombinaciji hraniva u obroku vecine monogastricnih životinja. U kriticnih 5 amino kiselina spadaju sledece: arginin, cistin, lizin, metionin i triptofan. Kada obroci životinja sadrže nedovoljne kolicine jedne ili više od ovih 5 amino kiselina, proteinski dodaci koji sadrže velike kolicine cistih aminokiselina (npr. DL-Metionin, L-Lizin i sl.) mogu se dodati ovakvim obrocima radi eliminisanja deficita i na taj nacin omoguciti efikasnije iskorišcavanje proteina. Zbog toga, obroci svinja koji su sastavljeni uglavnom od kukuruza, pšenice i jecma su deficitarni u amino kiselini lizinu, dok je kukuruz deficitaran u triptofanu. Pri upotrebi velikih kolicina biljnih proteina, uz korišcenje malih kolicina animalnih proteina i proteina ribljeg brašna, obroci živine najcešce su deficitarni u metioninu. Takode, kolicina lizina i cistina cesto puta je neadekvatna u uobicajenim hranivima. Zbog toga, obroci živine cesto zahtevaju dodavanje sintetickog lizina i metionina.Ok ovakvo je stanje kod uzgoja domacih zivotinja,evo jos nesto sto je tu jako bitno Vitamini Oni moraju biti ukljuceni u obroke pošto ne mogu biti sintetizovani, ili ne mogu biti sintetizovani u dovoljnim kolicinama u organizmu životinje. Životinje svoje potrebe u vitaminima zadovoljavaju iz hraniva i vitaminsko-mineralnih predsmeša. Životinjama je neophodno dod avati vitamine i mineralne materije putem predsmeša iz razloga što kolicina koja se nalazi u hranivima, nije dovoljna da bi zadovoljila potrebe životinja. Zahvaljujuci do sada izvedenim ispitivanjima, danas je poznato 16 razlicitih vitamina i najmanje 9 drugih vitaminskih supstanci. Vitamini se najcešce klasifikuju na: vitamine rastvorljive u mastima, vitamine rastvorljive u vodi i vitaminima slicne supstanceSvaki od vitamina neophodan je za odvijanje specificne metabolicke reakcije unutar celija organizma. Pri nedostatku u hrani odredenog vitamina, ne može se odvijati biohemijska reakcija u kojoj ovaj ucestvuje, te dolazi do pojave specificnih simptoma avitaminoze. Slucajevi potpunog deficita vitamina, prakticno se ne mogu sresti u ishrani domacih životinja. Medutim, marginalne kolicine vitamina u hrani, dovode do pojave nespecificnih simptoma, kao što su gubitak apetita, nenormalan izgled životinja, smanjen porast i lošije iskorišcavanje hrane. Hipervitaminoza oznacava patološka stanja, do kojih dolazi usled upotrebe suvišnih kolicina (predoziranja) vitamina. Pod “prirodnim” uslovima ne postoji verovatnoca da domace životinje unesu suvišne kolicine vitamina. Medutim, kada se sinteticki vitamini dodaju hrani, uvek postoji opasnost i rizik da životinje mogu konzumirati nenormalno velike kolicine vitamina, ako se ucini greška u toku njihovog dodavanja i mešanja. Postoje eksperimentalni dokazi da se mogu pojaviti simptomi trovanja (intoksikacije) u domacih životinja, pri davanju suvišnih kolicina vitamina A i D.
Zasto je ovaj tekst tu a nema veze sa saranom.Samo iz razloga zbog slicnosti komponenti koje koristimo i njihovog delovanja na zivi organizam(a i citajuci po forumima dosta ljudi koristi ovakava gradiva prilikom realizacije svojih zamisli).I odmah cemo izvesti mali zakljucak.Sa aminokiselinama nemozemo preterati i naskoditi bilo kom organizmu pa tako i saranu ali sa vitaminima vec nije tako tu se moze preterati i to nije dobro.Iz gornjeg teksta cu podvuci jednu recenicu ,, Pod “prirodnim” uslovima ne postoji verovatnoca da domace životinje unesu suvišne kolicine vitamina"Isti slucaj je i sa Saranom koji se nalazi u svom prirodnom okruzenju,sve dobro funkcionise dok se ne pojavi covek i pocne da menja neke prirodne tokove.U uslovima proizvodnje sarana kako kozumnog tako i mladji koriste se razne smese koje su podeljene po proteinskoj vrednosti i starosti ribe za koju su namenjeni pa i tu se opet dele na neke varijante kao naprimer standard, standard plus,ekonimik,super ekonomik i tako dalje...tu mozemo videti da su procenti ucesca lizina i metionina razliciti naprimer za mladj i konzumnog sarana od 2kg.Znam sta sad dok citate razmisljate ,,jaka stvar otkrio si ameriku"Ja nisam ali ljudi koji su sve ovo istrazivali prilicno toga jesu i sigurno ima prostora za jos koje kakvih istazivanja.I sta sad e smo tu da hranimo uzgajamo ili da pecamo .Da se osvrnemo na ove nase aminokiseline,kakve su to kiseline?
one spadaju u grupu Esencijalnih aminokiselina pored ostalih lizin, fenilalanin, triptofan, metionin, treonin, leucin,izoleucin, valin.Svi znamo ili ne neznam da su to aminokiseline koje nemogu da se sintetizuju u organizmu a vazne su za razgradnju proteina i bla bla bla.....
Ako ovo gore nije jasno za nasu temu evo da malo uprostimo i vidimo kakve su potrebe Sarana za aminokiselinama.Izvor podataka je nacionalna akademija u Washingtonu gde su se u labaratorijskim uslovima radila ispitivanja.
na 100gr
arginine.................031mg
histidine................0,064mg
isoleucine..............0,076mg
leucine...................0,10mg
lizin........................0,17mg
methionine.............0,094mg
phenylalanine.........0,19mgna 100gr
threonine................0,11mg
tryptophan..............0,024mg
valine.......................0,11mg
Drugom tablicom cemo videti aminokiselinski sastav nekih recimo najcesce koristenih komponenti za izradu boile a koje poseduju sve esencijalne aminokiseline
na 100gr
pirincano brasno..................3038mg
psenicno crno brasno...........4510mg
kukuruzno brasno.................3850mg
razano brasno......................3530mg
nemasno mleko u prahu........18421mg
punomasno mleko u prahu....12170mg
udicars
Po mom razmisljanju da bi napravili nas mamac citaj boilu trebali bi prvo obratiti paznju na sledece stvari;a to su osobine komponenti koje koristimo
komponente koje nam obezbedjuju odredjenu tvrdocu boile
komponente koje imaju vezivnu moc
komponente koje se u mix-u mogu rolati
komponente koje imaju instant reakciju
A da bi napravili dobru(zdravu) i izbalansiranu boilu moramo znati sta ona mora sadrzavati;Proteine, Ugljenhidrate,Masti,Vitamine,Vlakna
i opet se vracam na lizin i metionin gde mozemo jos prostije objasniti naprimer ovako
Žitarice: bogate metioninom, siromašne lizinom
Mahunarke: bogate lizinom, siromašne metioninom
Kad sve to skapiramo i pravilno primenim misljenja sam da posebno dodavanje lizina i metionina bez obzira na cenu nije potrebno.Poznato nam je da saran najlakse i najbrze otkriva hranu bogatu aminokiselinama i brzotopivim proteinima,a tu je i skrob, ali da li ce on zbog ucesca ove dve aminokiseline u vecem postotku brze ili cesce uzeti takav mamac?; mislim da nece, da li ce sa tim aminokiselinama se povecati broj upecanog krupnog sarana?:mislim da nece da li treba komplikovati iovako komplikovano i trositi novac?;mislim da netreba
I jos samo da kazem da sam i ja probao sa takvim pristupom i da sam eksperimentisao i to ne jednu sezonu i na jednoj vodi nego mnogo mnogo vise, dzep prazan rezultati ocajni(s'obzirom na ocekivano)Eksperimenti netreba samo da budu tipa sta treba da stavimo u boilu nego i sa osvrtom na ono sto netreba da stavimo.
Ovom pricom nisam hteo da omalovazim necije rezultate,niti da se pravim pametan kako sve znam,niti kao povod uzimam bilo ciji post, samo sam hteo da podstaknem ljude da pre nego sto pocnu kupovati bilo sta provere dal' im to treba i sta ce postici sa tim
,,ok zbrckacu odoka i onda dodam aminok. lizin i metionin i razbicu na vodi"
Danas se pouzdano zna da od 22 amino kiseline, njih 5 se smatraju kriticnim, dok se ostale obicno obezbeduju u dovoljnim kolicinama pri kombinaciji hraniva u obroku vecine monogastricnih životinja. U kriticnih 5 amino kiselina spadaju sledece: arginin, cistin, lizin, metionin i triptofan. Kada obroci životinja sadrže nedovoljne kolicine jedne ili više od ovih 5 amino kiselina, proteinski dodaci koji sadrže velike kolicine cistih aminokiselina (npr. DL-Metionin, L-Lizin i sl.) mogu se dodati ovakvim obrocima radi eliminisanja deficita i na taj nacin omoguciti efikasnije iskorišcavanje proteina. Zbog toga, obroci svinja koji su sastavljeni uglavnom od kukuruza, pšenice i jecma su deficitarni u amino kiselini lizinu, dok je kukuruz deficitaran u triptofanu. Pri upotrebi velikih kolicina biljnih proteina, uz korišcenje malih kolicina animalnih proteina i proteina ribljeg brašna, obroci živine najcešce su deficitarni u metioninu. Takode, kolicina lizina i cistina cesto puta je neadekvatna u uobicajenim hranivima. Zbog toga, obroci živine cesto zahtevaju dodavanje sintetickog lizina i metionina.Ok ovakvo je stanje kod uzgoja domacih zivotinja,evo jos nesto sto je tu jako bitno Vitamini Oni moraju biti ukljuceni u obroke pošto ne mogu biti sintetizovani, ili ne mogu biti sintetizovani u dovoljnim kolicinama u organizmu životinje. Životinje svoje potrebe u vitaminima zadovoljavaju iz hraniva i vitaminsko-mineralnih predsmeša. Životinjama je neophodno dod avati vitamine i mineralne materije putem predsmeša iz razloga što kolicina koja se nalazi u hranivima, nije dovoljna da bi zadovoljila potrebe životinja. Zahvaljujuci do sada izvedenim ispitivanjima, danas je poznato 16 razlicitih vitamina i najmanje 9 drugih vitaminskih supstanci. Vitamini se najcešce klasifikuju na: vitamine rastvorljive u mastima, vitamine rastvorljive u vodi i vitaminima slicne supstanceSvaki od vitamina neophodan je za odvijanje specificne metabolicke reakcije unutar celija organizma. Pri nedostatku u hrani odredenog vitamina, ne može se odvijati biohemijska reakcija u kojoj ovaj ucestvuje, te dolazi do pojave specificnih simptoma avitaminoze. Slucajevi potpunog deficita vitamina, prakticno se ne mogu sresti u ishrani domacih životinja. Medutim, marginalne kolicine vitamina u hrani, dovode do pojave nespecificnih simptoma, kao što su gubitak apetita, nenormalan izgled životinja, smanjen porast i lošije iskorišcavanje hrane. Hipervitaminoza oznacava patološka stanja, do kojih dolazi usled upotrebe suvišnih kolicina (predoziranja) vitamina. Pod “prirodnim” uslovima ne postoji verovatnoca da domace životinje unesu suvišne kolicine vitamina. Medutim, kada se sinteticki vitamini dodaju hrani, uvek postoji opasnost i rizik da životinje mogu konzumirati nenormalno velike kolicine vitamina, ako se ucini greška u toku njihovog dodavanja i mešanja. Postoje eksperimentalni dokazi da se mogu pojaviti simptomi trovanja (intoksikacije) u domacih životinja, pri davanju suvišnih kolicina vitamina A i D.
Zasto je ovaj tekst tu a nema veze sa saranom.Samo iz razloga zbog slicnosti komponenti koje koristimo i njihovog delovanja na zivi organizam(a i citajuci po forumima dosta ljudi koristi ovakava gradiva prilikom realizacije svojih zamisli).I odmah cemo izvesti mali zakljucak.Sa aminokiselinama nemozemo preterati i naskoditi bilo kom organizmu pa tako i saranu ali sa vitaminima vec nije tako tu se moze preterati i to nije dobro.Iz gornjeg teksta cu podvuci jednu recenicu ,, Pod “prirodnim” uslovima ne postoji verovatnoca da domace životinje unesu suvišne kolicine vitamina"Isti slucaj je i sa Saranom koji se nalazi u svom prirodnom okruzenju,sve dobro funkcionise dok se ne pojavi covek i pocne da menja neke prirodne tokove.U uslovima proizvodnje sarana kako kozumnog tako i mladji koriste se razne smese koje su podeljene po proteinskoj vrednosti i starosti ribe za koju su namenjeni pa i tu se opet dele na neke varijante kao naprimer standard, standard plus,ekonimik,super ekonomik i tako dalje...tu mozemo videti da su procenti ucesca lizina i metionina razliciti naprimer za mladj i konzumnog sarana od 2kg.Znam sta sad dok citate razmisljate ,,jaka stvar otkrio si ameriku"Ja nisam ali ljudi koji su sve ovo istrazivali prilicno toga jesu i sigurno ima prostora za jos koje kakvih istazivanja.I sta sad e smo tu da hranimo uzgajamo ili da pecamo .Da se osvrnemo na ove nase aminokiseline,kakve su to kiseline?
one spadaju u grupu Esencijalnih aminokiselina pored ostalih lizin, fenilalanin, triptofan, metionin, treonin, leucin,izoleucin, valin.Svi znamo ili ne neznam da su to aminokiseline koje nemogu da se sintetizuju u organizmu a vazne su za razgradnju proteina i bla bla bla.....
Ako ovo gore nije jasno za nasu temu evo da malo uprostimo i vidimo kakve su potrebe Sarana za aminokiselinama.Izvor podataka je nacionalna akademija u Washingtonu gde su se u labaratorijskim uslovima radila ispitivanja.
na 100gr
arginine.................031mg
histidine................0,064mg
isoleucine..............0,076mg
leucine...................0,10mg
lizin........................0,17mg
methionine.............0,094mg
phenylalanine.........0,19mgna 100gr
threonine................0,11mg
tryptophan..............0,024mg
valine.......................0,11mg
Drugom tablicom cemo videti aminokiselinski sastav nekih recimo najcesce koristenih komponenti za izradu boile a koje poseduju sve esencijalne aminokiseline
na 100gr
pirincano brasno..................3038mg
psenicno crno brasno...........4510mg
kukuruzno brasno.................3850mg
razano brasno......................3530mg
nemasno mleko u prahu........18421mg
punomasno mleko u prahu....12170mg
udicars
Po mom razmisljanju da bi napravili nas mamac citaj boilu trebali bi prvo obratiti paznju na sledece stvari;a to su osobine komponenti koje koristimo
komponente koje nam obezbedjuju odredjenu tvrdocu boile
komponente koje imaju vezivnu moc
komponente koje se u mix-u mogu rolati
komponente koje imaju instant reakciju
A da bi napravili dobru(zdravu) i izbalansiranu boilu moramo znati sta ona mora sadrzavati;Proteine, Ugljenhidrate,Masti,Vitamine,Vlakna
i opet se vracam na lizin i metionin gde mozemo jos prostije objasniti naprimer ovako
Žitarice: bogate metioninom, siromašne lizinom
Mahunarke: bogate lizinom, siromašne metioninom
Kad sve to skapiramo i pravilno primenim misljenja sam da posebno dodavanje lizina i metionina bez obzira na cenu nije potrebno.Poznato nam je da saran najlakse i najbrze otkriva hranu bogatu aminokiselinama i brzotopivim proteinima,a tu je i skrob, ali da li ce on zbog ucesca ove dve aminokiseline u vecem postotku brze ili cesce uzeti takav mamac?; mislim da nece, da li ce sa tim aminokiselinama se povecati broj upecanog krupnog sarana?:mislim da nece da li treba komplikovati iovako komplikovano i trositi novac?;mislim da netreba
I jos samo da kazem da sam i ja probao sa takvim pristupom i da sam eksperimentisao i to ne jednu sezonu i na jednoj vodi nego mnogo mnogo vise, dzep prazan rezultati ocajni(s'obzirom na ocekivano)Eksperimenti netreba samo da budu tipa sta treba da stavimo u boilu nego i sa osvrtom na ono sto netreba da stavimo.
Ovom pricom nisam hteo da omalovazim necije rezultate,niti da se pravim pametan kako sve znam,niti kao povod uzimam bilo ciji post, samo sam hteo da podstaknem ljude da pre nego sto pocnu kupovati bilo sta provere dal' im to treba i sta ce postici sa tim
Nisi izgubio kad te pobede,vec kad odustanes



